Priča o vinima

Poznavati vina nije stvar elitizma ili imidža nego je stvar ličnog zadovoljstva i interesovanja. Strast prema vinu ne dijele samo vinogradari, enolozi i somelijeri nego i obični obožavaoci različitih vina. Vino se ne pije da bi se popilo, niti da se njime ugasi žeđ, vino se pije da bi se osjetilo i da bi se u njemu istinski uživalo. Postoji mišljenje da nepoznavati vina znači isto što i nepoznavati boje. Našim čulima okusa i mirisa treba omogućiti da se razvijaju i prepoznaju najraznovrsnije arome sadržane u jednoj kapi sa kojom obogaćujemo sebe i svoj život.

To svakako, ne znači da trebate znati sve o svim sortama vina ali ne škodi znati pojednosti o onim najdražim. Bilo da ste ljubitelji crnih, bijelih ili roze vina trebate imati na umu i uvjerljivu činjenicu o blagotvornom dejstvu vina po zdravlje. Paster, francuski naučnik je prvi rekao da je vino najzdravije i najhigijenskije piće na svijetu. Ono sadrži dvadeset poznatih antioksidanata koji sprečavaju bolesti i usporavaju starenje. Francuzi, njegujući svoju vinsku kulturu, žive zdravije i duže te rado dijele tajnu svoje dugovječnosti i vitalnosti o dvije čaše dnevno za muškarce i jednoj za žene. Osim Francuza svakodnevno konzumiranje vina u domaćinstvu praktikuje stanovništvo u Italiji, Španiji i drugim zemljama sa izraženom vinskom tradicijom.

Ako želite uživati u vinima uz porodicu i prijatelje ili tražite preporuku od somelijera u restoranu, trebate prepoznati značenje nekoliko izraza koji će vas navesti da se opredjelite za ono vino koje vam najviše odgovara. Oštro-grubo vino je opis za mlado, crveno vino, puno tanina, drvena vina su vina koja su odležala dugo u drvenim sudovima sa naglašenim mirisima drveta, izraz buke je rezervisan za odležala vina sa mirisnim supstancama a heady su vina sa visokim sadržajem alkohola. Odlika balansiranih vina je harmonija ukusa, a mirisima začina, cvjetnim i voćnim aromama obogaćena su začinska vina. Izbor je naravno na vama. Ako sa druge strane, preferirate lagana vina onda će vas interesovati vina sa niskim sadržajem alkohola i malom količinom ekstrakta, a ako volite jako vino onda će vaš izbor biti neko od suvih vina bez tragova šećera. Kod slaganja vina i hrane takođe možete imati dilemu koje ćete se vrlo lako riješiti, ako se vodite osnovnim smjernicama te tako doći do savršene kombinacije, shodno vašim navikama i ukusima. Pravilo je da uz lagana jela idu lagana vina, uz teža jela idu jača vina, kiselkasta jela prate svježa vina. Za kuhanu ribu preporučljiva su bijela vina, školjkama, rakovima i tamnom mesu odgovaraju crna vina, dok se slatka jela nadopunjuju sa desertnim vinima ili šampanjcima.

Jedno od najpoznatijih vina u svijetu je Cabernet Sauvignon

autohtona sorta koje se obično pije nakon tri do četiri godine starenja, a nerijetko i nakon dvadeset godina. Slovi za kralja među vinima, a fantastično se slaže sa jelima od divljači, gljiva, kanelonima, lazanjama i aromatičnim sirevima. Specifičan je i po tome što njegov ukus može podsjećati na crni ribiz.

Razloga je bezbroj da budete poštovaoc vina, zato okusite, doživite i pripovjedajte o tome.

Ljubiteljima vina, živjeli!

• • •

“Dobro vino i lijepa žena, dva su najveća otrova.”

“Nekoliko čaša vina je dovoljno da sklope stotinu poslova.”

“Žena ostaje lijepa i nakon što popije čašu šampanjca. “Madam Pompadur

“Nakon pobjede ste zaslužili šampanjac. Nakon poraza vam treba. “Napoleon

“Duša bez vina kratkog je daha.” Heraklit

“Dajte mi knjige, francusko vino, lijepo vrijeme i laganu muziku koja svira iz sobe nekoga koga ne poznajem.”

“ Vino je jedno od najvažnijih i najprirodnijih stvari civilizacije koje su dovedene do savršenstva. Ernest Hemingvej

“Volim na stolu u času dok govorimo, omamljujuću svjetlost, koja prolazi kroz bocu nadahnjujućeg vina.” Pablo Neruda

“Vino ulazi kroz usta, ljubav kroz oči, primičem čašu usnama, dok te gledam uzdah mi se otima.” Šekspir

“Vino stvara prave prijatelje, a suze ih stavljaju na kušnju.”

Legenda o nastanku ledenog vina

Nastanak sadašnjih izrazito skupocjenih ledenih vina (eiswain ili ice wine) vezuje se za kraj XVIII vijeka i jednu od tadašnjih brojnih franačkih državica. U jesen 1794. godine zima je došla neočekivano brzo, temperatura se spustila ispod nule i plodovi u vinogradima su se smrzli. Neugodno iznenađeni i razočarani, ljudi ipak nisu odustali od planirane berbe, te su u zoru na veoma niskoj temperaturi obrali grožđe i isprešali smrznuti rod. Igrom slučaja upravo je ova odluka imala uticaj na otkrivanje načina pravljenja vrhunskog predikatnog vina.

• • •

In vino veritas! Istina je da se vinova loza može pronaći na svim merdijanima, da smo sa njom svi međusobno povezani i da su u bačvama vina skrivena mnoga čuda. Zrela, odležala vina, izvrsnih godišta su materijalizovana prošlost, pružaju neponovljiv uvid u davna ljeta, sjećaju na sunce, odličnu berbu i osvježavaju utihnule uspomene. Zbog toga, izvrsno vino koje je stvoreno sa velikom pažnjom i ljubavlju, bilo da je riječ o bijelom,crnom ili roze vinu, predstavlja najsavršenije umjetničko djelo, a da bi se opisalo to umjetničko djelo treba imati pun podrum riječi.

Bijela vina! Za neke ljude, ne nužno somelijere, boja vina je izuzetno bitna. Na primjer, kineski tajkuni nikad ne bi posegnuli za bijelim vinom, jer ga smatraju ženskim pićem, no ipak ovo vino ima svoje obožavaoce bez obzira na pol. Odlikuju se kristalno prozirnom bojom sa nježnim zlatnim ili žuto-zelenim tonovima, harmonijom svježine okusa i nježnih cvjetnih mirisa. Ova vina se gotovo uvijek prave od bijelog grožđa ali majstori vina ga mogu praviti i od nekih sorti crnog grožđa kao što je recimo Pinot Noire. Obično se rade kao suha i polusuha dok se neka bijela vina iz ledenih berbi rade i kao poluslatka pa čak i slatka. Najpopularnija bijela vina su Chardonnay, Rhine Riesling i Sauvignon Blanc.

Crna ili crvena vina izrađuju se od crnog grožđa i uglavnom su crvene boje ili boje plave tinte, što zavisi od pigmentacije samog voća i procesa maceracije i fermentacije. Osim razlike u boji, osnovna razlika u bijelim i crnim vinima su moćne supstance- tanini. Upravo oni su uzrok brojnih dilema koje vino naručiti, a možda su i razlog nastanka poslovice da vino od ljudi pravi bogove ali i vragove. Tanini se nalaze u ovojnici (koži) samoga voća i prenose se u vina tokom maceracije alkoholne fermentacije, kada su pokožica i sjemenke grožđa pomiješane sa grožđanim sokom. Povećani procenti tanina koji se nalaze u crnim vinima, a koji dolaze iz pokožice i sjemenki mogu okus vina učini suviše oporim i neprijatnim na nepcu. Crno vino je poželjno držati u običnim ili barrique hrastovim bačvama koje će ublažiti i izbalansirati ove tanine, učiniti vina harmoničnim i pored prepoznatljivih sortnih mirisa dati im dodatni, prijatni, okus punča i vanile. Sadržaj i izbalansiranost tanina u crvenim vinima su važan faktor njihovog kvaliteta. Međutim treba naglasiti da su sastojci koji uglavnom dolaze iz pokožice i sjemenki crnog grožđa, od kojih je najvažniji resveratol, kao i njihova antioksidativna dejstva najzaslužniiji za dokazane brojne pozitivne efekte crvenih vina na ljudsko zdravlje, a posebno na kardiovaskularni sistem.

Roze vina! Bilo da je rose, rosado, rosato ili blush, ime ovih vina govori da su u pitanju lepršave note, pitka i nježna vina, čija boja varira od nježno roze do svijetlorubin crvenkaste nijanse. Roze vina se prave od crnog grožđa, tehnologijom gotovo identičnom proizvodnji bijelih vina. Intenzitet roze boje ovih vina zavisi od sorte crnog grožđa i trajanja hladne maceracije kljuka, koja se obično završava nakon 12- 24 sata. Zbog brzog uklanjanja pokožice i sjemenki sadržaj tanina u roze vinima je minimalan i ova su vina uglavnom nježna sa intenzivnim cvjetnim mirisima, koji se često, značajno razlikuju od mirisa crnih vina, dobijenih od istih sorti grožđa. Ova vina se mogu praviti kao polusuha ili poluslatka odnosno desertna ali se ipak najbolja tradicionalna evropska roze vina prave kao suha i uspješno kombinuju sa velikim brojem, uglavnom laganih jela.